Sjednice

Održana 40. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Sjednice

16.06.2021

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKIM PREKRŠAJIMA BiH 

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri.

Ovim zakonom definiraju se radnje koje čine carinske prekršaje, počinioci prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jeste da osigura poštovanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH.

Razlog donošenja novog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine je usklađivanje ove oblasti sa odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH i odredbama nove Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, čija primjena počinje 1. 7. 2021. godine.

Zakon o carinskim prekršajima BiH, koji je sada u primjeni, donesen je prije stupanja na snagu novog prekršajnog zakonodavstva u BiH, odnosno prije stupanja na snagu procesnih zakona o prekršajima BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, kojima su uspostavljena znatno drugačija pravila, koja se odnose na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka i na organe nadležne za procesuiranje počinilaca svih prekršaja, pa i carinskih. Zbog toga, Prijedlog novog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbe o nadležnosti komisija za prekršaje pri regionalnim centrima Uprave za indirektno oporezivanje za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu i donošenje rješenja, jer je stvarna i mjesna nadležnost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka propisana procesnim zakonima, tj. zakonima o prekršajima na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i Zakonom o prekršajima na nivou BiH. Za prekršaje iz oblasti carina i poreza mjesna nadležnost sudova propisana je entitetskim zakonima o sudovima i Zakonom o sudovima Brčko distrikta BiH.

Prijedlogom zakona nije propisana naplata kazne na licu mjesta, koja postoji u trenutno važećem zakonu, već je u slučaju kada je za prekršaj propisana fiksna novčana kazna, predviđeno izdavanje prekršajnog naloga.

Između ostalog, Prijedlogom zakona je propisano sankcioniranje svakog netačnog prijavljivanja robe ili prilaganja netačnih robnih dokumenata, te su propisani duži rokovi zastare za pokretanje prekršajnog postupka.

 

SPORAZUM  O IZGRADNJI MOSTA PREKO RIJEKE TARE

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Crne Gore o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralne ceste M-18 na lokaciji Hum (Bosna i Hercegovina) i magistralne ceste M-3 na lokaciji  Šćepan Polje (Crna Gora) i priključnih graničnih dionica, sa Prijedlogom osnova za zaključivanje Sporazuma. Zaduženo je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH da Prijedlog sporazuma dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika odredi ministar komunikacija i prometa.

Prema sporazumu, ugovorne strane će ukupnu cijenu za gradnju mosta, troškove stručnog nadzora, nadzora nad radovima i uređenje riječnog korita na području mosta finansirati u jednakim iznosima, prema dinamici određenoj ugovorom koji će biti potpisan. Vrijednost investicije iznosi 5.000.000,00 KM sa PDV-om, od čega Bosna i Hercegovina plaća polovinu iznosa (2,5 miliona KM), a sredstva će biti osigurana u skladu sa Odlukom o načinu raspodjele sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema.

Izgradnja mosta Tara je od strateškog interesa za razvoj prometa u BiH jer je Ekonomskim investicijskim planom Evropske komisije ovaj pravac označen kao jedna od deset glavnih investicijskih oblasti kojoj treba pomoći održivo povezivanje, konkurentnost i ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana, dok povezanost glavnih gradova ovih dviju država osigurava direktne veze nekoliko susjednih država.

Magistralna cesta M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) nalazi se na Sveobuhvatnoj transportnoj mreži EU (SEETO), poznat kao Ruta 26. Okvirnom strategijom prometa BiH za period od 2016. do 2030. godine kao jedan od prioriteta predviđena je izgradnja magistralne ceste M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje), sa međudržavnim mostom preko rijeke Tare.

Pitanja uspostave graničnog prijelaza, održavanja i upotrebe mosta bit će regulirana posebnim sporazumom.

 

USVOJENA SREDNJOROČNA STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGOM ZA PERIOD 2020. - 2023.

 

Vijeće ministara BiH je usvojilo Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH za period 2020. - 2023. godine i zadužilo Ministarstvo finansija i trezora da prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjuje smjernice definirane ovom strategijom, koja će biti objavljena na internet stranici Ministarstva.

Srednjoročna strategija prezentira strukturu duga, procjenu stanja zaduženosti, te definira ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva. Strategija se priprema na bazi srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.

Osnovni cilj Strategije je osiguravanje finansijskih sredstava za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta BiH, uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika. Dodatni cilj predstavlja razvoj domaćeg tržišta papira od vrijednosti, budući da razvijeno tržište predstavlja osnovni preduvjet za efikasno upravljanje dugom.

Odabrana strategija upravljanja dugom osigurava iste troškove finansiranja, uz manji valutni rizik i uz prihvatljivi nivo kamatnog i rizika refinansiranja u odnosu na trenutno stanje. U Strategiji se preporučuje da se novi vanjski krediti ugovaraju sa dužim rokom dospijeća i dužim grejs periodom, fiksnim kamatnim stopama i u valuti EUR gdje god uslovi kreditora to omogućavaju, uz uvažavanje troška finansiranja.

 

PRIPREMNE AKTIVNOSTI ZA UČEŠĆE BiH NA SAMITU BERLINSKOG PROCESA

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o aktivnostima na pripremi Bosne i Hercegovine za održavanje samita Berlinskog procesa, koji će biti održan 5. 7. 2021. godine u Berlinu.

S ciljem osiguranja pravovremenog i efikasnog učešća BiH u ciklusu Berlinskog procesa Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH da do 28. 6. 2021. godine provede sve neophodne procedure i zatraži relevantna mišljenja institucija  svih nivoa vlasti u BiH po pitanju Sporazuma o slobodi kretanja i boravka sa ličnom kartom i Sporazuma o slobodi kretanja građana trećih strana i dostavi Vijeću ministara BiH do 28. 6. 2021. godine informaciju o provedenim aktivnostima, te da pokrene relevantnu proceduru za pribavljanje saglasnosti Predsjedništva BiH za prihvatanje predloženih dokumenata Samita u Berlinu.

Ministarstvo civilnih poslova BiH zaduženo je da do 28. 6. 2021. godine provede sve neophodne procedure i zatraži relevantna mišljenja institucija svih nivoa vlasti po pitanju Sporazuma o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija i Sporazuma o priznavanju akademskih kvalifikacija i dostavi Vijeću ministara BiH do 28. 6. 2021. godine informaciju o provedenim aktivnostima, te da  pokrene relevantnu proceduru za pribavljanje saglasnosti Predsjedništva BiH za prihvatanje od strane Bosne i Hercegovine predloženih dokumenata Samita u Berlinu.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da do 28. 6. 2021. godine, u okviru resorne nadležnosti, provede sve neophodne procedure i zatraži mišljenja institucija svih nivoa vlasti po pitanju aktivnosti i dokumenata relevantnih za Samit u Berlinu i Akcijskog plana za Zajedničko regionalno tržište za period 2021. -2024.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokrenut će relevantne procedure za pribavljanje saglasnosti Predsjedništva BiH za prihvatanje predloženih dokumenata Samita u Berlinu.

Vijeće ministara BiH zadužuje sve nadležne institucije BiH i poziva institucije entiteta, kantona i Brčko distrikta da, u skladu sa ustavnim nadležnostima i zakonskom procedurom, provedu sve neophodne aktivnosti u kontekstu Samita u Berlinu  i uključe se u punom kapacitetu i daju doprinos aktivnostima koje proizilaze iz Berlinskog procesa. 

 

PRIHVAĆENA DONACIJA SRBIJE OD 5.000 VAKCINA PROTIV COVIDA-19

 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je donaciju kojom je  Republika Srbija osigurala Bosni i Hercegovini, za potrebe Tuzlanskog kantona,  5.000 doza lijeka – vakcina AstraZeneca protiv COVID-19, iz COVAX mehanizma.

Prijedlogom sporazuma o donaciji vakcina  između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara BiH, Republika Srbija da će donaciju od 5.000  doza za potrebe Tuzlanskog kantona predati 17. 6. 2021. godine. Donacija će biti korištena  za vakcinaciju i revakcinaciju.

Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao nadležna institucija, određeno je za primaoca donacije uime Vijeća ministara BiH.  Prijedlog sporazuma o donaciji vakcina bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

 

PRODUŽENA UPOTREBA EU LAAISSEZ-PASSER DOKUMENTA SA SR NJEMAČKOM

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o aktivnostima Ministarstva sigurnosti BiH o prihvatu državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju iz SR Njemačke u BiH na osnovu Evropskog putnog lista za povratak (EU Laissez -Passer). Na sjednici je produžena upotreba EU Laissez-Passer, izdanog od nadležnih tijela SR Njemačke, koji će važiti za državljane BiH prilikom njihovog povratka/protjerivanja u Bosnu i Hercegovinu, u dodatnom periodu od 30. 6. 2021. do 30. 6. 2024. godine. Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da prati proces i po potrebi informira Vijeće ministara BiH.

U Informaciji se navodi da je u periodu od 3. 12. 2015. godine do 31. 3. 2021. godine, od nadležnih tijela SR Njemačke najavljen dolazak 2.826 osoba. Od tog broja u BiH je vraćen 1.431 državljanin  BiH, a ukupno 623 lica su prihvaćena sa EU Laissez-Passer dokumentom, 753 s pasošem BiH, 31 sa ličnom kartom BiH i 22 s putnim listom BiH. Uz to, dva državljana BiH su prihvaćena s validnim putnim dokumentom strane države po osnovu principa jedinstva porodice s državljaninom BiH. Osim toga, odbijen je prihvat ukupno 46 osoba (38 je zaustavljeno u Njemačkoj, a osmoro je vraćeno sa aerodroma u Sarajevu), zato što je provjerama utvrđeno da nisu državljani BiH.

U periodu od 30. 6. 2020. godine do 31. 3. 2021. godine od nadležnih tijela SR Njemačke najavljen je dolazak 247 lica, od kojih su u BiH vraćena 154 državljana BiH. Ukupno su 53 lica prihvaćene sa EU Laissez-Passer dokumentom, 90 s pasošem BiH, te 11 sa putnim listom BiH.

 

USVOJEN IZVJEŠTAJ O RADU UDARNE GRUPE ZA BORBU PROTIV TRGOVINE LJUDIMA

 

Tužilaštvo BiH je tokom 2020. godine zaprimilo 438 prijava protiv 662 lica za krivično djelo krijumčarenja ljudi iz člana 189. Krivičnog zakona (KZ) BiH, te 50 prijava protiv 291 lica za organizirano krijumčarenje ljudi, navodi se u Izvještaju o radu Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije za prošlu godinu, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.

U Izvještaju se konstatira i da je Tužilaštvo BiH zaprimilo 20 prijava protiv 45 lica za krivično djelo međunarodne trgovine ljudima i međunarodnog navođenja na prostituciju, te osam prijava protiv 50 lica za organiziranu međunarodnu trgovinu ljudima iz člana 186. KZBiH. Pored toga, različite predmete trgovine ljudima obrađivala su tužilaštva Republike Srpske, Federacije BiH, kantona i distrikta Brčko BiH.

U sastav Udarne grupe uključeni su tužioci iz Tužilaštva BiH, entitetskih tužilaštava, kao i Tužilaštva Brčko distrikta BiH, kao i sve policijske strukture na državnom i entitetskom nivou, Poreske uprave Federacije BiH i Poreske uprave Republike Srpske.

U Izvještaju je ocijenjeno da je Udarna grupa ostvarila značajnu ulogu u provođenju i koordiniranju operativnih aktivnosti, u otkrivanju  i prikupljanju dokaza za krivična djela trgovine ljudima i srodna krivična djela. Naglašava se i da novi oblici trgovine ljudima, u kojima su žrtve najčešće djeca, kao i globalni problem u vezi sa migracijskom krizom, ukazuju na obavezu svim članovima Udarne grupe da se još energičnije i efikasnije uključuju u aktivnosti čiji cilj je otkrivanje, procesuiranje i kažnjavanje  počinilaca krivičnih djela trgovine ljudima i djelotvornija zaštita žrtava, posebno djece. (kraj)