Sjednice

Održana 40. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Sjednice

16.06.2021

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKIM PREKRŠAJIMA BIH 

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri.

Ovim zakonom definiraju se radnje koje čine carinske prekršaje, počinitelji prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jest da osigura poštovanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH.

Razlog donošenja novog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine je usklađivanje ove oblasti s odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH i odredbama nove Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, čija primjena počinje 1. 7. 2021. godine.

Zakon o carinskim prekršajima BiH, koji je sada u primjeni, donesen je prije stupanja na snagu novog prekršajnog zakonodavstva u BiH, odnosno prije stupanja na snagu procesnih zakona o prekršajima BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, kojima su uspostavljena znatno drugačija pravila, koja se odnose na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka i na tijela nadležna za procesuiranje počinitelja svih prekršaja, pa i carinskih. Zbog toga, Prijedlog novog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbe o nadležnosti povjerenstava za prekršaje pri regionalnim centrima Uprave za neizravno oporezivanje za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju i donošenje rješenja jer je stvarna i mjesna nadležnost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka propisana procesnim zakonima, tj. zakonima o prekršajima na razini entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i Zakonom o prekršajima na razini BiH. Za prekršaje iz oblasti carina i poreza mjesna nadležnost sudova propisana je entitetskim zakonima o sudovima i Zakonom o sudovima Brčko distrikta BiH.

Prijedlogom zakona nije propisana naplata kazne na licu mjesta, koja postoji u trenutno važećem zakonu, već je u slučaju kada je za prekršaj propisana fiksna novčana kazna, predviđeno izdavanje prekršajnog naloga.

Između ostalog, Prijedlogom zakona je propisano sankcioniranje svakog netočnog prijavljivanja robe ili prilaganja netočnih robnih dokumenata, te su propisani duži rokovi zastare za pokretanje prekršajnog postupka.

 

SPORAZUM  O IZGRADNJI MOSTA PREKO RIJEKE TARE

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Crne Gore o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralne ceste M-18 na lokaciji Hum (Bosna i Hercegovina) i magistralne ceste M-3 na lokaciji Šćepan Polje (Crna Gora) i priključnih graničnih dionica, s Prijedlogom osnova za zaključivanje Sporazuma. Zaduženo je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da Prijedlog sporazuma dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika odredi ministra komunikacija i transporta.

Prema sporazumu, ugovorne strane će ukupnu cijenu za gradnju mosta, troškove stručnog nadzora, nadzora nad radovima i uređenje riječnog korita na području mosta financirati u jednakim iznosima, prema dinamici određenoj ugovorom koji će biti potpisan. Vrijednost investicije iznosi 5.000.000,00 KM s PDV-om od čega Bosna i Hercegovina plaća polovicu iznosa (2,5 milijuna KM), a sredstva će biti osigurana u skladu s Odlukom o načinu raspodjele sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava.

Izgradnja mosta Tara je od strateškog interesa za razvoj prometa u BiH jer je Ekonomskim investicijskim planom Europske komisije ovaj pravac označen kao jedan od deset glavnih investicijskih oblasti koji treba pomoći održivo povezivanje, konkurentnost i ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana, dok povezanost glavnih gradova ovih dviju država osigurava direktne veze nekoliko susjednih država.

Magistralna cesta M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) nalazi se na Sveobuhvatnoj prometnoj mreži EU-a (SEETO), poznat kao Ruta 26. Okvirnom strategijom prometa BiH za razdoblje od 2016. do 2030. godine kao jedan od prioriteta predviđena je izgradnja magistralne ceste M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje), s međudržavnim mostom preko rijeke Tare.

Pitanja uspostave graničnog prijelaza, održavanja i upotrebe mosta bit će regulirana posebnim sporazumom.

 

USVOJENA SREDNJOROČNA STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGOM ZA RAZDOBLJE 2020. - 2023.

 

Vijeće ministara BiH je usvojilo Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH za razdoblje 2020. - 2023. godine i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjuje smjernice definirane ovom strategijom, koja će biti objavljena na internetskoj stranici Ministarstva.

Srednjoročna strategija prezentira strukturu duga, procjenu stanja zaduženosti, te definira ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva. Strategija se priprema na bazi srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.

Osnovni cilj Strategije je osiguravanje financijskih sredstava za financiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta BiH, uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika. Dodatni cilj predstavlja razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira, budući da razvijeno tržište predstavlja osnovni preduvjet za efikasno upravljanje dugom.

Odabrana strategija upravljanja dugom osigurava iste troškove financiranja, uz manji valutni rizik i uz prihvatljivu razinu kamatnog i rizika refinanciranja u odnosu na trenutno stanje. U Strategiji se preporučuje da se novi vanjski krediti ugovaraju s dužim rokom dospijeća i dužim grejs periodom, fiksnim kamatnim stopama i u valuti EUR gdje god uvjeti kreditora to omogućavaju, uz uvažavanje troška financiranja.

 

PRIPREMNE AKTIVNOSTI ZA SUDJELOVANJE BIH NA SUMMITU BERLINSKOG PROCESA

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o aktivnostima na pripremi Bosne i Hercegovine za održavanje Summita Berlinskog procesa koji će biti održan 5. 7. 2021. godine u Berlinu.

S ciljem osiguranja pravovremenog i efikasnog sudjelovanja BiH u ciklusu Berlinskog procesa Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH da do 28. 6. 2021. godine provede sve nužne procedure i zatraži relevantna mišljenja institucija  svih razina vlasti u BiH po pitanju Sporazuma o slobodi kretanja i boravka s osobnom iskaznicom i Sporazuma o slobodi kretanja građana trećih strana i dostavi Vijeću ministara BiH do 28. 6. 2021. godine informaciju o provedenim aktivnostima, te da pokrene relevantnu proceduru za pribavljanje suglasnosti Predsjedništva BiH za prihvaćanje predloženih dokumenata Summita u Berlinu.

Ministarstvo civilnih poslova BiH zaduženo je da do 28. 6. 2021. godine provede sve nužne procedure i zatraži relevantna mišljenja institucija svih razina vlasti po pitanju Sporazuma o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija i Sporazuma o priznavanju akademskih kvalifikacija i dostavi Vijeću ministara BiH do 28. 6. 2021. godine informaciju o provedenim aktivnostima, te da  pokrene relevantnu proceduru za pribavljanje suglasnosti Predsjedništva BiH za prihvaćanje od strane Bosne i Hercegovine predloženih dokumenata Summita u Berlinu.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da do 28. 6. 2021. godine, u okviru resorne nadležnosti, provede sve nužne procedure i zatraži mišljenja institucija svih razina vlasti po pitanju aktivnosti i dokumenata relevantnih za Summit u Berlinu i Akcijskog plana za Zajedničko regionalno tržište za razdoblje 2021. - 2024.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokrenut će relevantne procedure za pribavljanje suglasnosti Predsjedništva BiH za prihvaćanje predloženih dokumenata Summita u Berlinu.

Vijeće ministara BiH zadužuje sve nadležne institucije BiH i poziva institucije entiteta, kantona i Brčko distrikta da, u skladu s ustavnim nadležnostima i zakonskom procedurom, provedu sve nužne aktivnosti u kontekstu Summita u Berlinu  i uključe se u punom kapacitetu i daju doprinos aktivnostima koje proizlaze iz Berlinskog procesa. 

 

PRIHVAĆENA DONACIJA SRBIJE OD 5.000 CJEPIVA PROTIV COVIDA-19

 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je donaciju kojom je  Republika Srbija osigurala Bosni i Hercegovini, za potrebe Tuzlanskog kantona,  5.000 doza lijeka – cjepiva Astra Zeneca protiv Covida-19, iz COVAX mehanizma.

Prijedlogom sporazuma o donaciji cjepiva  između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara BiH, Republika Srbija da će donaciju od 5.000  doza za potrebe Tuzlanskog kantona predati 17. 6. 2021. godine. Donacija će biti korištena  za cijepljenje i docjepljivanje.

Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao nadležna institucija, određeno je za primatelja donacije u ime Vijeća ministara BiH.  Prijedlog sporazuma o donaciji cjepiva bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

 

PRODUŽENA UPORABA EU LAAISSEZ-PASSER DOKUMENTA SA SR NJEMAČKOM

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o aktivnostima Ministarstva sigurnosti BiH o prihvatu državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju iz SR Njemačke u BiH na osnovi Europskog putnog lista za povratak (EU Laissez -Passer). Na sjednici je produžena uporaba EU Laissez-Passera, izdanog od nadležnih tijela SR Njemačke, koji će važiti za državljane BiH prilikom njihovog povratka/protjerivanja u Bosnu i Hercegovinu, u dodatnom razdoblju od 30. 6. 2021. do 30. 6. 2024. godine. Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da prati proces i po potrebi informira Vijeće ministara BiH.

U Informaciji se navodi da je u razdoblju od 3. 12. 2015. godine do 31. 3. 2021. godine od nadležnih tijela SR Njemačke najavljen dolazak 2826 osoba. Od tog broja u BiH je vraćen 1431 državljanin  BiH, a ukupno 623 osobe su prihvaćene s EU Laissez-Passer dokumentom, 753 s putovnicom BiH, 31 s osobnom iskaznicom BiH i 22 s putnim listom BiH. Uz to, dva državljana BiH su prihvaćena s validnim putnim dokumentom strane države po osnovi principa jedinstva obitelji s državljaninom BiH. Osim toga, odbijen je prihvat ukupno 46 osoba (38 je zaustavljeno u Njemačkoj, a osmero je vraćeno s aerodroma u Sarajevu) zato što je provjerama utvrđeno da nisu državljani BiH.

U razdoblju od 30. 6. 2020. godine do 31. 3. 2021. godine od nadležnih tijela SR Njemačke najavljen je dolazak 247 osoba, od kojih su u BiH vraćena 154 državljana BiH. Ukupno su 53 osobe prihvaćene s EU Laissez-Passer dokumentom, 90 s putovnicom BiH, te 11 s putnim listom BiH.

 

USVOJENO IZVJEŠĆE O RADU UDARNE GRUPE ZA BORBU PROTIV TRGOVINE LJUDIMA

 

Tužiteljstvo BiH je tijekom 2020. godine zaprimilo 438 prijava protiv 662 osobe za kazneno djelo krijumčarenja ljudi iz članka 189. Kaznenog zakona (KZ) BiH, te 50 prijava protiv 291 osobe za organizirano krijumčarenje ljudi, navodi se u Izvješću o radu Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije za prošlu godinu, koje je usvojilo Vijeće ministara BiH.

U Izvješću se konstatira i da je Tužiteljstvo BiH zaprimilo 20 prijava protiv 45 osoba za kazneno djelo međunarodne trgovine ljudima i međunarodnog navođenja na prostituciju, te osam prijava protiv 50 osoba za organiziranu međunarodnu trgovinu ljudima iz članka 186. KZBiH. Pored toga, različite predmete trgovine ljudima obrađivala su tužiteljstva Republike Srpske, Federacije BiH, kantona i Distrikta Brčko BiH.

U sastav Udarne grupe uključeni su tužitelji iz Tužiteljstva BiH, entitetskih tužiteljstava, kao i Tužiteljstva Brčko distrikta BiH, kao i sve policijske strukture na državnoj i entitetskoj razini, Porezne uprave Federacije BiH i Porezne uprave Republike Srpske.

U Izvješću je ocijenjeno da je Udarna grupa ostvarila značajnu ulogu u provođenju i koordiniranju operativnih aktivnosti, u otkrivanju  i prikupljanju dokaza za kaznena djela trgovine ljudima i srodna kaznena djela. Naglašava se i da novi oblici trgovine ljudima, u kojima su žrtve najčešće djeca, kao i globalni problem u vezi s migracijskom krizom, ukazuju na obvezu svim članovima Udarne grupe da se još energičnije i efikasnije uključuju u aktivnosti čiji cilj je otkrivanje, procesuiranje i kažnjavanje  počinitelja kaznenih djela trgovine ljudima i djelotvornija zaštita žrtava, posebno djece. (kraj)