Sjednice
Održana 9. redovita sjednica Vijeća ministara BiH (AUDIO)
18.06.2020
Tonski zapis izjave zamjenika predsjedatelja i ministra financija i trezora BiH Vjekoslava Bevande
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Nacrt zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH 2020. godine, kojim su uvažene okolnosti izazvane pandemijom Covida-19. Ministarstvo financija i trezora će, uz prihvaćene korekcije, nacrt proračuna dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njegovo predlaganje.
Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u 2020. godini iznose 996.000.000 KM, koliko iznose i ukupni rashodi, a što je u odnosu na proračun 2019. godine više za 30.000.000 KM ili 3 %. Servisiranje vanjskog duga iznosi 807.552.931 KM i manje je za 18,2 milijuna KM ili 2 % u odnosu na prethodnu godinu.
Tekući izdaci planirani su u iznosu od 868.345.000 KM i u odnosu na 2019. godinu manji su za 718.000 KM ili 0,1 %.
Sredstva za saniranje ekonomske štete planirana su u ukupnom iznosu od 41.927.000 KM kao nova stavka u proračunu, od čega na izravnim transferima 14.747.000 KM i na tekućoj pričuvi 27.180.000 KM.
Za održavanje lokalnih izbora u BiH proračunom su planirana sredstva od 4.227.000 KM.
Stavka tekućih transfera i grantova povećana je za 12.794.000 KM ili 34 % u odnosu na 2019. godinu i iznosi 50.874.000 KM, a ova sredstva su, između ostalog, namijenjena saniranju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH.
S ciljem osiguranja sredstava za financiranje saniranja ekonomske štete ukupni putni troškovi u 2020. godini planirani su u iznosu 11.259.000 KM i u odnosu na proračun 2019. godine manji su za 5.870.000 KM ili 34 %. Putni troškovi smanjeni su za 38 % u odnosu na Nacrt zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2020. godinu koji je usvojen na 6. izvanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 24. 3. 2020. godine.
Izdaci za telefonske i poštanske usluge planirani su u iznosu od 7.040.000 KM i u odnosu na proračun za 2019. godinu manji su za 1.159.000 KM ili 14 %. Izdaci za energiju i komunalne usluge u 2020. godini planirani su u iznosu od 17.151.000 KM i u odnosu na proračun za 2019. godinu manji su za 1.428.000 KM ili 8 %, a izdaci za nabavu materijala planirani su u iznosu od 33.906.000 KM, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja smanjenje za 2.641.000 KM ili 7 %. Izdaci za usluge prijevoza i goriva planirani su u iznosu od 10.530.000 KM, što je za 1.496.000 KM ili 12 % manje u odnosu na proračun za 2019. godinu. Ovi izdaci manji su za 7,8 % u odnosu na Nacrt zakona o Proračunu koji je utvrđen u ožujku ove godine.
Kapitalni izdaci u 2020. godini planirani su u ukupnom iznosu od 40.490.000, što u odnosu na proračun za 2019. godinu predstavlja smanjenje u iznosu od 14.134.000 KM ili 26 %.
Nabava građevina planirana je u iznosu 13.562.000 KM, što je u odnosu na proračun za 2019. godinu manje za 6.616.000 KM ili 33 %
Nabava opreme u proračunu za 2020. godinu planirana je u iznosu od 17.275.000 KM, što je za 7.930.000 KM ili 3 1% manje u odnosu na proračun za 2019. godinu.
Rekonstrukcija i investicijsko održavanje u proračunu za 2020. godinu planirani su u iznosu od 2.203.000 KM, što je za 982.000 KM ili 31 % manje u odnosu na proračun za 2019. godinu.
Zbog ograničavanja ukupnih javnih rashoda i prihoda BiH, a s ciljem osiguranja sredstava za realizaciju prioritetnih aktivnosti, izvršeno je prolongiranje financiranja dijela višegodišnjih projekata u 2020. godini, u ukupnom iznosu od 19,2 milijua KM.
Usvojena Informacija o stanju u oblasti migracija
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za travanj 2020. godine, koju će Generalno tajništvo Vijeća ministara dostaviti Predsjedništvu BiH.
U prva četiri mjeseca 2020. godine evidentirana su ukupno 4.572 nezakonita migranta, što predstavlja smanjenje za 24 % u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kada su prijavljena ukupno 6.034 migranta. Najviše nezakonitih migranata podrijetlom je iz Pakistana (27,4 %) i Afganistana (24,1 %). Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 4.247 osoba od čega je 78 osoba podnijelo zahtjev za azil.
Broj nezakonitih migranata u travnju, kada je zabilježeno njih 128, manji je za 92 % u odnosu na ožujak ove godine, što je rezultat mjera ograničenja kretanja koje su poduzele zemlje regije i Europske unije uslijed pandemije bolesti Covida-19. Broj nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima u travnju 2020. godine je za 95 % manji u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
U razdoblju od 1. 1. do 30. 4. 2020. godine iz proračuna IPA projekta "Posebne mjere za podršku odgovoru na izbjegličku i migrantsku situaciju u BiH" realizirana su sredstva u iznosu 8.692.317 eura, od čega je u travnju 2020. godine realizirano 2.158.298 eura.
Ugovor o socijalnom osiguranju s Češkom
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora između Bosne i Hercegovine i Češke Republike o socijalnom osiguranju.
Zaključivanjem ovog ugovora bit će regulirani odnosi između BiH i Češke u oblastima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, uključujući zdravstvenu zaštitu, povrede na radu, doplatak za djecu i naknade u slučaju nezaposlenosti. Ugovor se odnosi na osobe koje podliježu ili su podlijegale propisima jedne ili obje države, uključujući i članove njihovih obitelji.
Prijedlog ugovora, s Izvješćem o obavljenim pregovorima, bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložena ministrica civilnih poslova.
Liberalizacija cestovnog linijskog prijevoza putnika
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog protokola uz Sporazum o međunarodnom povremenom prijevozu putnika putničkim i običnim autobusima (INTERBUS sporazum) u vezi s međunarodnim linijskim i posebnim linijskim prijevozom putnika putničkim i običnim autobusima, s Osnovama za zaključenje protokola.
Cilj protokola je liberalizacija međunarodnog cestovnog linijskog prijevoza putnika između članica Europske unije i trećih zemalja potpisnica Sporazuma INTERBUS.
Ugovorne strane Sporazuma INTERBUS koji je BiH ratificirala 2004. godine su EU i BiH, Republika Albanija, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Moldavija, Crna Gora, Republika Turska i Republika Ukrajina.
EU je 2017. inicirao izmjene i dopune Sporazuma INTERBUS i predložila protokol uz ovaj sporazum, kojim bi se oblast primjene, osim na povremeni prijevoz, proširila i na međunarodni cestovni linijski prijevoz putnika putničkim i običnim autobusima.
Prijedlog protokola, s Osnovama, bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i prometa.
Softverski standardi za radne stanice u institucijama BiH
Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo Odluku o usvajanju dokumenta o tehničko-tehnološkom i softverskom standardu za radnu stanicu u institucijama Bosne i Hercegovine.
Dokumentom su definirani minimalni tehničko-tehnološki i softverski zahtjevi za standardizaciju radnih stanica, koje su u upotrebi u institucijama BiH. Utvrđena je obveza standardizacije radnih stanica po pitanju hardvera i softvera, a određene su i smjernice za nabavu računalne opreme, operativnog sustava i minimum aplikativnih programa koji moraju biti instalirani na radnoj stanici. Dokumentom su definirane početne minimalne performanse za različite tipove radnih stanica i propisan postupak prilikom određivanja minimalnih računalnih performansi u vezi s budućim nabavama računalne opreme.
Sudjelovanje u programu EU-a Horizont 2020
Vijeće ministara BiH je usvojilo Informaciju Ministarstva civilnih poslova o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Europske komisije za istraživanje i razvoj – Horizont 2020 (H2020), s prijedlogom aktivnosti u cilju povećanja uspješnosti.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, do ožujka 2019. godine iz Bosne i Hercegovine je bilo 226 prijedloga projekata s 327 prijavitelja, dok je evaluirano 316 potpunih - kredibilnih prijava s 412 prijavitelja. Odobren je 41 projekt koji uključuje 71 instituciju. Ukupno povučeni iznos do sada je veći od 5,5 milijuna eura, s prosječnom stopom uspješnosti od 17,5 posto, dok je prosjek EU-a 15,3 posto.
Okvirni programi EU-a za istraživanje i razvoj su glavni instrument financiranja znanstveno-istraživačkog rada zemalja članica i zemalja pridruženih programu. Program Horizont 2020 započeo je u siječnju 2014. godine i traje do 31. 12. 2020. godine, a ukupan proračun iznosi 79,5 milijardi eura. Sve zemlje članice EU-a i zemlje kandidati za članstvo su punopravne članice Horizonta 2020. BiH je pridružena članica od 2014. godine, kada je potpisan Sporazum o pridruživanju u H2020.
Usvojena Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za razdoblje 2017. – 2019. godine te zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi pratiti stanje u ovoj oblasti i o tome jednom godišnje izvijesti Vijeće ministara.
Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u razdoblju 2017. - 2019. godina karakterizirao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Također, na smanjenje izvoza utjecala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 % carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.
Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.
Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Europska unija s obzirom na to da je oko 38 posto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 posto je plasirano na tržište CEFTA-e, u Tursku 16 posto, u EFTA-u 2 posto i zemlje ostatka svijeta 8 posto.
Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi podrijetlom iz EU-a, i to oko 55 posto, iz zemalja CEFTA-e 29 posto, Turske oko 3 posto, EFTA-e 0,2 posto i ostatka svijeta 13 posto.
Usvojena Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2019. godinu
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,49 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijarde KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6 % u odnosu na prethodnu godinu.
Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njezino ukupno smanjenje od 0,6 %, pad izvoza (3,4 %), rast uvoza (1,2 %) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8 %.
Europska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obujmu robne razmjene sudjeluje sa 66 %. Slijede zemlje CEFTA-e s 14 %, a ostale zemlje sudjeluju s 20 %.
Od ukupnog bh. izvoza na zemlje EU-a se odnosi 73 %, a uvoz iz zemalja EU-a sudjeluje sa 62 % u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u zemlje CEFTA-e sudjeluje sa 17 % u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e sudjeluje s 12 % u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u ostale zemlje ostvaruje udjel od 10 % u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu sudjeluje s 26 %.
Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima s Austrijom (151 %), Slovenijom (111 %), Njemačkom (72 %), Hrvatskom (69 %), Francuskom (62 %), Srbijom (61 %) te Italijom (56 %).
Izvješće o sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost
Vijeće ministara BiH je usvojilo Informaciju Direkcije za europske integracije o održanom četvrtom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, koji je održan 5. i 6. prosinca 2019. godine u Bruxellesu.
Usvojene su i odgovarajuće preporuke Europske komisije nakon četvrtog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost te su doneseni određeni zaključci u cilju provođenja preporuka.
Na sastanku su, između ostalog, razmatrana pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom Europske unije, te provođenja ostalih obveza u procesu europskih integracija u oblastima pravde, slobode i sigurnosti.
Provođenje upravnih postupaka
Vijeće ministara BiH je usvojilo Zbirno godišnje izvješće o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku za 2019. godinu, koje je pripremilo Ministarstvo pravde na osnovi pojedinačnih izvješća dobivenih od 64 tijela uprave i institucija s javnim ovlastima. Zbirnim izvješćem je obuhvaćeno 175 upravnih oblasti.
Ukupan broj prvostupanjskih upravnih postupaka obuhvaćenih ovim izvješćem je 289.663, od kojih je 262.453 riješeno u zakonskom roku. Istovremeno je evidentirano 7.585 drugostupanjskih upravnih postupaka u prošloj godini, a u roku je riješeno 53,5 %.
Praktično je više od 92 % ukupnog broja predmeta u prvostupanjskim postupcima riješeno u zakonskom roku, i to 89,7 % je završenih, dok je u postupku rješavanja 2,56 % predmeta. U više od 95 % riješenih prvostupanjskih predmeta uvažen je zahtjev stranke.
Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH zadužen je da izvrši detaljan inspekcijski nadzor u tijelima uprave i institucijama s javnim ovlastima koje nisu dostavile godišnje izvješće o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku u skladu s odredbama ranije donesenog naputka. Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora Upravni inspektorat će prioritet staviti na nadzor nad oblastima upravnog rješavanja.
Realizacija AP Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala
Vijeće ministara usvojilo je Izvješće Ministarstva sigurnosti o realizaciji Akcijskog plana za provođenje Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, koja sadrži sedam strateških ciljeva i 155 planiranih aktivnosti, od kojih je 60 predviđeno Strategijom.
Od ukupnog broja Strategijom planiranih aktivnosti, 35 ili 58,3 % je realizirano u potpunosti, njih 24 ili 40 % je realizirano djelomično, a samo jedna aktivnost ili 1,67 % nije realizirana.
Od ostalih aktivnosti koje nisu predviđene Strategijom, a sadržane su u planovima nadležnih institucija, njih 54 ili 56,8 % realizirano je u potpunosti, 27 ili 28,4 % realizirano je djelomično, a 14 aktivnosti ili 14,7 % nije realizirano.
Ovim izvješćem su identificirani problemi i rizici u provođenju strategije te su dani prijedlozi Radne skupine za njihovo prevladavanje.
Uspješno realizirani zajednički planovi GP BiH i MUP-a RH
Na sjednici je usvojeno Izvješće predstavnika Bosne i Hercegovine imenovanih u Zajedničko koordinacijsko tijelo zaduženo za praćenje provođenja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o suradnji u nadzoru državne granice za 2018. i 2019. godinu.
Prema ovom izvješću, uspješno su realizirani zajednički planovi Granične policije Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske o provođenju mješovitih patrola na lokalnoj i regionalnoj razini. Tako je u 2018. godini provedena ukupno 1.141 mješovita patrola s policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, od čega 582 na teritoriju Bosne i Hercegovine i 559 na teritoriju Republike Hrvatske. Tom prilikom angažirano je ukupno 3.311 policijskih službenika, od čega 1.620 Granične policije BiH i 1.691 Hrvatske.
Tijekom 2019. godine evidentirano je provođenje 1136 mješovitih patrola, od čega jednak broj po 568 na teritoriju BiH i na teritoriju Hrvatske, dok je ukupan broj angažiranih policijskih službenika u mješovitim patrolama iznosio 3.386, i to 1661 policijski službenik Granične policije BiH i 1.725 policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Uspješno se u protekle dvije godine provodio i Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Redovno funkcioniranje Zajedničkog kontaktnog centra na graničnom prijelazu Nova Sela – Bijača, uspostavljenog ovim protokolom, doprinijelo je kvalitetnoj razmjeni podataka i informacija o pitanjima značajnim za prekograničnu suradnju.
Prethodno je Vijeće ministara usvojilo Izvješće o radu predstavnika Bosne i Hercegovine u Mješovitom povjerenstvu za praćenje provođenja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pograničnom prometu za 2019. godinu.
Realizacija Revidirane strategije za provođenje Aneksa VII
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu. Izvješće sadrži presjek stanja u ovoj oblasti, pregled postignutih rezultata i problema u pristupu pravima iz Aneksa VII Daytonskog sporazuma, pregled ulaganja u obnovu stambenih jedinica i projekte elektrifikacije te komunalne i socijalne infrastrukture na prostorima gdje žive raseljene osobe i povratnici.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da Izvješće proslijedi nadležnim institucijama vlasti na razini BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama, s ciljem upoznavanja i postupanja po istom.
Također, Ministarstvo je zaduženo da osigura zaključenje Sporazuma o udruživanju sredstava s vladama entiteta i Vladom Brčko distrikta BiH kojim će se precizirati pitanje udruživanja sredstava u Fond za povratak BiH za pitanja financiranja prava iz Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma. Nadležna ministarstva pozvana su da u okviru svoje nadležnosti osiguraju financiranje provođenja prava iz Aneksa VII Daytonskog sporazuma.
U Izvješću se navodi da se izvan Bosne i Hercegovine nalazi 17.669 izbjeglica, dok u BiH status raseljenih imaju 32.033 obitelji, odnosno 96.421 osoba. Do sada je evidentirano oko 1.062.000 povrataka u BiH, od čega se oko 612.000 ili 58 % odnosi na povratak raseljenih osoba, a oko 450.000 ili 42 % na povratak izbjeglica.
Glasanje državljana Rusije u BiH
Vijeće ministara je dalo suglasnost za organiziranje glasanja ruskih državljana o ustavnim amandmanima u Ruskoj Federaciji, koje će biti održano u prostorijama Veleposlanstva Ruske Federacije u Sarajevu, 1. srpnja 2020. godine, te privremenog izlaznog glasanja, koje će se održati u zgradi kompanije „Optima Grupa“ d.o.o. u Banjoj Luci, 27. lipnja 2020. godine.
Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova BiH da obavijesti Veleposlanstvo Ruske Federacije u Sarajevu o davanju suglasnosti za glasanje državljana Ruske Federacije.