Sjednice
Održana 55. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
25.08.2022
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je većinom glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kojim se jačaju kapaciteti ove institucije.
Prijedlogom zakona s oznakom „EI“, kao potvrdom određene usklađenosti s legislativom EU u ovoj oblasti, ispunjava se jedna od preporuka Europske komisije.
Izmjenama i dopunama Zakona omogućava se ombudsmanima da, pored zaštite ljudskih prava, snažnije djeluju i u njihovoj promidžbi sukladno Pariškim načelima.
Nova zakonska rješenja daju ombudsmanima mandat Preventivnog mehanizma u Bosni i Hercegovini sukladno Opcionom protokolu uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja.
Također, izmjenama i dopunama Zakona jača se financijska neovisnost Institucije ombudsmana, te se naglašava njezina uloga u osnaživanju suradnje i dijaloga s nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će, putem Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH, Prijedlog ovog zakona dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenom zakonodavnom postupku.
POTPORA PROJEKTU VODOOPSKRBE U OKVIRU IPA II
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o investicijskom grantu, u iznosu od šest milijuna eura, za potporu Projektu vodoopskrbe i sanitacije u Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II između BiH i Europske investicijske banke (EIB), s Osnovama za zaključivanje ovog sporazuma.
Ministarstvo financija i trezora BiH dostavit će Prijedlog sporazuma s Osnovama za zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma bude određen ministar financija i trezora BiH.
Projekt je dio programa obnove sektora vodoopskrbe koji se sastoji od niza općinskih ulaganja u cilju osiguravanja usluga vodoopskrbe i kanalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).
Komponente projekta koje financira EIB sukladno ovom sporazumom uključuju Prozor-Ramu, Široki Brijeg, Mostar, Gračanicu, Tešanj, Gornji Vakuf-Uskoplje u FBiH i Prijedor, Gacko, Šipovo, Brod, Foču, Čelinac, Sokolac i Bileću u RS. Projekt za FBiH bit će proveden u razdoblju od 2022. do 2024. godine, a za RS u razdoblju 2022. - 2023. godine.
Ukupna vrijednost Projekta za FBiH je procijenjena na 121,3 milijuna eura, od čega je kredit EIB-a 60 milijuna eura, domaća kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 40,3 milijuna eura, IPA 2008 2,9 milijuna eura, IPA 2009 10,8 milijuna eura, VBIF sredstva Europske komisije za Općinu Jajce 1,5 milijuna eura, grant sredstva SIDA-e 2,9 milijuna eura, te sredstva iz investicijskog granta IPA 2018 2,9 milijuna eura.
Ukupna vrijednost Projekta za RS je procijenjena na 100 milijuna eura, od čega je kredit EIB-a 50 milijuna eura, kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 30,9 milijuna eura, IPA 2010 12,4 milijuna eura, grant sredstva SIDA-e 3,2 milijuna eura, VBIF sredstva Europske komisije za Grad Zvornik 0,6 milijuna eura, te sredstva iz investicijskog granta IPA 2018 2,9 milijuna eura.
GRANT SREDSTVA OD TRI MILIJUNA EURA ZA LUKU BRČKO
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu (Luka Brčko), s Osnovama za zaključivanje, između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se odnosi na investicijski grant Europskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan.
Grant sredstva u iznosu do tri milijuna eura iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan vezana su za zajam EBRD-a od 10 milijuna eura i namijenjena su kao dodatna potpora projektu rehabilitacije i optimizacije putnog i željezničkog pristupa Luci Brčko i pripadajuće infrastrukture unutar Luke.
Prijedlog ugovora s Osnovama za zaključivanje bit će upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar financija i trezora BiH.
PRIHVAĆENA INICIJATIVA ZA UGOVOR S EIB-om
Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva financija i trezora i odredio izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke (EIB), Projekt gradskog prijevoza u Sarajevu – B.
Na ovaj način se želi unaprijediti javni linijski prijevoz putnika te poboljšati izgradnja gradskih prometnica, putem četiri komponente, uključujući sanaciju, rekonstrukciju i modernizaciju tramvajske pruge, obnovu voznog parka tramvajskog prometa, izgradnju gradske prometnice i transverzala dionica II. (Bare -tunel Kobilja glava - Hotonj) i uređenje trolejbuskog depoa.
Vrijednost zajma EIB-a je 35 milijuna eura, s rokom otplate od 20 godina, uključujući grejs razdoblje od pet godina, s alokacijom na Federaciju BiH.
Nakon završenih pregovora Ministarstvo financija i trezora će postupiti sukladno Zakonu o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH i Vijeću ministara BiH dostaviti nacrt ovog ugovora s osnovama za njegovo zaključivanje.
USVOJEN PLAN I PROGRAM ZA POVRATAK DRŽAVLJANA BiH IZ SIRIJE I IRAKA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o usvajanju Plana repatrijacije i Programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine, povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka.
Plan i Program pripremio je Koordinacijski tim koji je okupio predstavnike nadležnih institucija/agencija svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo sigurnosti BiH će o usvajanju ove odluke odmah obavijestiti članove Koordinacijskog tima, kako bi otpočela realizacija Plana i Programa.
Radi se o planskom i operativnom dokumentu koji predstavlja okvir djelovanja za sve pojedince i institucije koji su, sukladno svojim nadležnostima, neposredno uključeni u njegovu primjenu.
Plan repatrijacije uređuje pitanja sigurnog, humanog i kontroliranog povratka državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva lica obuhvaćenih repatrijacijom, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH.
Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, kao i mjere zdravstvene i socijalne skrbi, osiguranja pristupu obrazovanju, ekonomske potpore i upošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere.
Sredstva za provedbu ovog plana i programa bit će osigurana iz proračuna nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini i iz donatorskih sredstava.
POTPORA NASTAVKU „PERSPEKTIVE“ I „PREVENTIVE“
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o implementaciji programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala "Perspektiva" i projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu obrane BiH i Oružanim snagama (OS) BiH pod nazivom "Preventiva" u 2021. godini i podržalo aktivnosti Ministarstva obrane na provedbi ovih projekata u narednom razdoblju.
U Informaciji je konstatirano da je u proteklom šestogodišnjem razdoblju provedbe „Perspektive" asistirano ukupno 138 otpuštenih osoba i utrošeno 400.595,62 KM. Neiskorištena financijska sredstva iz proračuna za 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu u ukupnom iznosu od 932.804,38 KM prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti planirana u razdoblju 2022. - 2025. godina.
Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine, pomjerene su starosna granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina starosti i 20 godina vojne službe), tako da će većina vojnika novu starosnu granicu dostići u razdoblju 2022. - 2027. godina (u 2022. godini 61 vojnik, u 2023. godini 143 vojnika, u 2024. godini 211 vojnika, u 2025. godini 215 vojnika, u 2026. godini 217 vojnika i u 2027. godini 242 vojnika, odnosno ukupno 1.089 vojnika).
U Informaciji se navodi da Ministarstvo obrane BiH, također, već šest godina uspješno provodi i projekt „Preventiva", koji je usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva obrane i OS BiH.
PROVEDBA PROJEKTA DIGITALNA PLATFORMA EKONOMSKE DIPLOMATIJE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju implementacije projekta "Digitalna platforma ekonomske diplomatije Ministarstva vanjskih poslova BiH" i pozvalo nadležne institucije Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko distrikta da podrže rad ove aplikacije i da na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova dostave relevantne informacije iz svoje nadležnosti radi objave na ovoj platformi.
Ministarstvo vanjskih poslova je zaduženo da u suradnji s nadležnim institucijama Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH nastavi koordinirati aktivnosti u pogledu daljnjeg razvoja ove aplikacije i uvođenja mjera digitalizacije u svom radu.
Cilj projekta je jačanje potpore i promidžbe ekonomije BiH u inozemstvu.
SPRIJEČITI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
Vijeće ministara BiH zadužilo je Direkciju za europske integracije da prati aktivnosti radnih skupina Vijeća EU u vezi s donošenjem Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i po njenom usvajanju o tome obavijesti Ministarstvo pravde BiH.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da u suradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Direkcijom za europske integracije, a nakon donošenja Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga na razini EU, pristupi izradi normativnog akta o sprječavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, usklađenog a odredbama Uredbe EU.
Zaključci su usvojeni u okviru razmatranja i usvajanja Informacije Ministarstva pravde BiH o postupanju po zastupničkoj inicijativi i zaključku Vijeća ministara BiH sa 23. sjednice, održane 29. 12. 2020. godine.
PRIPREMA ZA SASTANKE PODODBORA IZMEĐU EU I BiH
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o održavanju šestog sastanka Pododbora za inovacije, informacijsko društvo i socijalnu politiku između Europske unije i Bosne i Hercegovine. Usvojena je i Informacija o održavanju šestog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između EU i BiH.
Direkcija za europske integracije (DEI) zadužena je da u suradnji s nadležnim institucijama BiH i službama Europske komisije provede sve nužne radnje za održavanje sastanaka pododbora. U informacijama je konstatirano da su razgovori o novom kalendaru sastanaka pododbora u tijeku.
Vijeće ministara prethodno je primilo k znanju Informaciju o šestom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan 16. 6. 2022. godine. Nadležne institucije Vijeća ministaran su zadužene, a vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta pozvane da postupe sukladno preporukama Europske komisije i na zahtjev DEI-ja dostave informacije o njihovoj provedbi.
USVOJENO IZVJEŠĆE EKONOMSKI TRENDOVI ZA 2021.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument 'Bosna i Hercegovina - Ekonomski trendovi - godišnji izvješće 2021.', koji je pripremila Direkcije za ekonomsko planiranje.
Prema ovom dokumentu, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1% u odnosu na godinu ranije i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.
Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je utjecalo povećanje privatne potrošnje od 6,3%, što je predstavljalo više od polovice ostvarenog ekonomskog rasta.
Prema podatcima nadležnih statističkih institucija, tijekom 2021. godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen rast broja uposlenih od oko 1,3%, realni rast plaća od 2,4%, povećanje novčanih doznaka građana iz inozemstva od oko 20%, a došlo je i do postepenog oporavka kreditne aktivnosti, posebice u domenu sektora stanovništva.
Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije Direkcije za ekonomsko planiranje kretanju makroekonomskih pokazatelja, i to za razdoblje siječanj - prosinac 2021. godine, siječanj – ožujak 2022. godine i siječanj – travanj 2022. godine.
NASTAVLJA SE PROMIDŽBA PLATFORME eKONZULTACIJE ZA SUDJELOVANJE GRAĐANA U KREIRANJU I PROVEDBI JAVNIH POLITIKA
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva pravde o provedbi Pravila za konzultacije u izradi pravnih propisa za 2021. godinu, u kojem se navodi da su institucije BiH u prošloj godini provele 528 konzultacija u izradi pravnih propisa, te je objavljeno 438 izvješća o provedenim konzultacijama.
Na web-aplikaciji eKonzultacije registrirano je 65 institucija, jedna više u odnosu na prethodnu godinu, a sve institucije BiH su imenovale koordinatore i zamjenike koordinatora konzultacija uz 359 voditelja konzultacija.
U 2021. godini bila su 354 prijavljena sudionika u javnim konzultacijama, od kojih je njih 177 sudjelovalo u konzultacijama. Pristiglo je ukupno 692 prijedloga, od kojih su institucije prihvatile 83.
Iako se broj registriranih pravnih i fizičkih osoba na web-platformi eKonzultacije kontinuirano povećava (u prošloj godini su registrirane 2.972 pravne i fizičke osobe), promidžba ove platforme će biti nastavljena i u budućnosti kako bi se osiguralo veće sudjelovanje građana u procesu kreiranja i provedbe javnih politika.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da u cilju učinkovitog i potpunog implementiranja Pravila za konzultacije u izradi pravnih propisa, u suradnji s Agencijom za državnu službu BiH održi obuke o provedbi konzultacija putem web-platforme eKonzultacije za koordinatore konzultacija, njihove zamjenike i voditelje konzultacija iz institucija BiH do kraja 2023. godine.
USVOJEN PLAN RAZMINIRANJA ZA 2022. GODINU
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, na koji je suglasnost dalo Povjerenstvo za deminiranje u Bosni i Hercegovini.
Plan je usmjeren na smanjenje sumnjive opasne površine, uklanjanje mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, te smanjenje broja stanovnika koji su izloženi izravnom riziku od minskih površina.
Ovaj plan usklađen je s ranije usvojenom Strategijom protiuminskog djelovanja za razdoblje 2018. - 2025. godine.
Centar za uklanjanje mina u BiH će neposredno provoditi Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini prema uputi Povjerenstva za deminiranje u BiH.
Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju s velikim problemom mina i, prema izvršenim procjenama u siječnju 2022. godine, sumnjiva opasna površina iznosi 922,37 četvornih kilometara, što predstavlja 1,8% u odnosu na ukupnu površinu. Istodobno, veličina sumnjive opasne površine na kasetno streljivp iznosi 1,45 četvornih kilometara.
USVOJEN NACRT RAZVOJNO-INVESTICIJSKOG PROGRAMA INSTITUCIJA BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo je Nacrt programa javnih investicija / razvojno-investicijskog programa (PJI/RIP) institucija BiH za razdoblje 2023. – 2025. godine.
Nakon što institucije BiH ažuriraju podatke o projektima sukladno nastalim promjenama, kao i promjenama nastalim u procesu pripreme Zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2023. godinu, Ministarstvo financija i trezora dostavit će Vijeću ministara BiH na usvajanje Prijedlog programa javnih investicija/razvojno-investicijskog programa institucija BiH.
Nacrt ovog programa sadrži podatke o ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti 4 milijarde i 415,11 milijuna KM, od čega se 3 milijarde KM i 844,91 milijun odnosi na ulaganja u kapitalne projekte, a 570,20 milijuna KM na ulaganja u institucionalne projekte. Vrijednost projekata koji izravno doprinose socioekonomskom razvitku iznosi 2 milijarde i 830,65 milijuna KM.
USVOJENA PROCJENA PRIJETNJE OD ORGANIZIRANOG KRIMINALA
Usvojena je Procjena prijetnje od organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini 2021 i zadužena Radna skupina za izradu strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH da u roku od 90 dana Vijeću ministara dostavi prijedlog ove strategije. Odobreno je objavljivanje sažetka Procene prijetnje na internet stranici Ministarstva sigurnosti BiH.
Iako je u ovom dokumentu utvrđen pad određenih kriminalnih aktivnosti, kao što je to slučaj s imovinskim kriminalom, krijumčarenjem ljudi i trgovinom ljudima, evidentan je i zabrinjavajući rast gotovo svih drugih kriminalnih aktivnosti koje je pratio i rast broja evidentiranih organiziranih kriminalnih skupina. Kao najznačajnije kriminalne prijetnje Radna skupina je identificirala trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi, gospodarski kriminal, korupciju, trgovinu oružjem, kompjuterski kriminal, trgovinu ljudima i imovinski kriminal. Konstatirano je da u BiH postoji značajan broj organiziranih kriminalnih skupina koje su veoma dobro umrežene i čija je suradnja uglavnom fluidna. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da veći broj organiziranih kriminalnih skupina svoje aktivnosti realizira samo na području BiH. S druge strane, na prostoru BiH djeluju i organizirane kriminalne skupine sa šireg područja Balkana i šire. One u BiH imaju svoje ogranke preko kojih realiziraju brojne kriminalne aktivnosti.
AFTERKER PROGRAM ZA UNAPRJEĐENJE I PRIVLAČENJE INVESTICIJA
Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Analizu Aftercare programa za 2021. godinu s preporukama za unapređenje poslovnog okruženja (otvorena pitanja), koju će Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja (FIPA) objaviti na službenoj web-stranici.
Data je potpora FIPA-i za daljnji pojačani, proaktivni angažman i suradnju s nadležnim institucijama iz djelokruga preporuka, koja uključuje i razmjenu potrebnih podataka, organizaciju sastanaka i druge oblike suradnje u svrhu realizacije predloženih preporuka.
Prema Analizi FIPA-e, Aftercare program predstavlja najučinkovitiju i najrentabilniju aktivnost na unaprjeđenju i privlačenju investicija.
Od 2013. godinr, FIPA je uz pomoć Međunarodne financijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke, pokrenula unaprijeđen Program postinvesticijske potpore investitorima, uspostavljajući institucionalnu suradnju u BiH kroz suradničku mrežu koja uključuje vlasti na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini. U 2021. godini suradnička mreža je imala 42 članice.
FIPA je od 2013. godine aktivno sudjelovala u 875 asistencija ili urgencija za ad hoc pitanja u cilju pomoći inozemnim investitorima u rješavanju problema.
USVOJENO IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA MINISTARA BiH
Na sjednici je usvojeno Izvješće o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2021. godinu u kojoj su održane 43 sjednice, od čega 22 redovite i 21 izvanredna, na kojima je razmotreno 858 točaka dnevnog reda.
Najvažniji zadatak Vijeća ministara BiH u 2021. godini, kao i u 2020. godini, bio je da u koordinaciji s drugim razinama vlasti u BiH iznađe pravodobne i adekvatne mjere, koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje građana, a s druge strane sačuva realni sektor i uposlenost.
Vijeće ministara BiH je i u prošloj godini iskazalo opredijeljenost da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju Europskoj uniji, sukladno ustavnim nadležnostima svake razine vlasti, te dogovorom u BiH, a bez nametanja rješenja.
Prema Izvješću, Bosna i Hercegovina tijekom 2020. godine, uprkos pandemiji koronavirusa, uspjela sačuvati makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, dok je u 2021. godini ostvaren značajan rast. Prosječan realni rast BDP-a u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu je bio 7,2%.