Sjednice
Održana 16. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
26.06.2023
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu (Projekt unaprjeđenja kvalitete zraka) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 50 milijuna američkih dolara.
Cijevi Projekta su jačanje monitoringa i upravljanja kvalitetom zraka i smanjenje emisije zagađujućih tvari koje potiču оd grijanja kućanstava i iz transportnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Rok otplate zajma, koji je alociran na Federaciju BiH je 31,5 godina, uključujući osam godina grejs perioda.
Prijedlog sporazuma o zajmu bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.
UBRZATI REFORMU JAVNE UPRAVE U BiH
Vijeće ministara BiH je dalo suglasnost predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto za potpisivanje Zajedničke platforme o načelima i načinu implementacije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini uz dopunu na sjednici.
Prethodno je usvojena informacija Ureda koordinatora za reformu javne uprave o pripremi ove platforme, s ciljem ubrzanja reforme javne uprave u BiH.
Zajednička platforma predstavlja politički i pravni оkvir suradnje tijela uprave svih razina vlasti u procesu reforme javne uprave u BiH. Ovim dokumentom želi se odgovoriti na zahtjev Europske komisije u smislu uspostave tijela za političku koordinaciju u ovoj oblasti. Koordinacija na političkoj razini je povjerena Koordinacijskom odboru za reformu javne uprave, koji čine predsjedateljica Vijeća ministara BiH, predsjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske i gradonačelnik Brčko distrikta BiH, kao predstavnici Vlade Brčko distrikta BiH i resorni ministri svih razina vlasti u ovisnosti o točki dnevnog reda o kojoj se raspravlja, vodeći računa o nacionalnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda u BiH.
DIGITALNI SAMIT ZAPADNOG BALKANA U BiH
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju sredstava tekuće proračunske pričuve institucija Bosne i Hercegovine Ministarstvu komunikacija i prometa BiH u iznosu 350.000 KM.
Sredstva su namijenjena za financiranje troškova organizacije Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023. godine, koji će biti održan u Sarajevu u listopadu 2023. godine.
Dokumentom „Zajedničko regionalno djelovanje“ (Common Regional market – CRM) i njegovim akcijskim planom usvojenim 10. 11. 2020. godine u Sofiji za razdoblje 2021. - 2024. godine ekonomije Zapadnog Balkana su se obvezale da će zajedno raditi na integraciji regije u paneuropsku digitalnu zonu.
Domaćini Digitalnog samita do sada su bili Skopje (2018. godine), Beograd (2019.), Tirana (2020.), Podgorica (2021.) i Priština (2022.), a Bosna i Hercegovina je ovogodišnji domaćin.
OBVEZE VLADE FEDERACIJE BiH I TUZLANSKOG KANTONA U VEZI S ARBITRAŽNIM POSTUPKOM U PREDMETU GKIL D.O.O. LUKAVAC
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmotrilo je Zahtjev za dostavu Informacije o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i dr. protiv Bosne i Hercegovine, kao i informacije o ranije potpisanim sporazumima iz zaključka Vijeća ministara BiH, s 3. sjednice, održane 16. 3. 2023. godine.
Zaduženo je Pravobraniteljstvo BiH da žurno, odmah po završetku sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, upozori na odgovornost Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i Vladu Tuzlanskog kantona na obveze koje proizlaze iz članka 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora, jer ih i obveze iz predmetnog arbitražnog postupka obvezuju, te i u tome slučaju imaju odgovornost za sklapanje modificiranog prijedloga sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu GKIL d.o.o. Lukavac, tužitelja Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Sristi Mittal i Divyesh protiv tužene Bosne i Hercegovine, te da o istom obavijeste Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja ovog zaključka.
Pozivaju se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Tuzlanskog kantona da se odmah aktivno uključe i žurno poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine u cilju rješavanja predmetnog arbitražnog postupka radi zaštite pravnog i financijskog interesa, a imajući u vidu ozbiljnost eventualnih posljedica koje mogu proisteći iz predmetnog postupka iz točke 1. ovog zaključka za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanski kanton.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine po realizaciji prethodnih zaključaka ponovno će razmotriti Informaciju Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine.
Zaduženo je Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine da dostavi detaljnu informaciju o ishodu statusne konferencije koja će se održati 30 . 6. 2023.
Radi se o arbitražnom postupku koji su pokrenuli tužitelji Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine, u vezi s ulaganjem tužitelja u poduzeće Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac i radnjama nadležnih vlasti Tuzlanskog kantona za koje tužitelji ističu da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija.
Tužitelji zasad nisu naveli vrijednost odštetnog zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine već je njegovo preciziranje ostavljeno zа nastavak postupka.
Prethodno su vlade Federacije BiH u ranijem sazivu i Tuzlanskog kantona odbile zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH.
OSIGURANA NEDOSTAJUĆA SREDSTVA ZA PROJEKT DIGITALIZACIJE JAVNIH RTV SERVISA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o uvrštavanju Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa BiH u Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za razdoblje 2011. - 2014. godine.
Ovim se vrijednost Projekta digitalizacije javnih RTV servisa BiH uvećava za 63.000 KM i ukupno iznosi 36.977.000 KM, a dodatna sredstva će biti osigurana prestrukturiranjem rashoda u okviru proračuna Ministarstva komunikacija i prometa BiH za 2023. godinu.
Sredstva su nužna za okončanje međunarodnog otvorenog postupka javne nabave opreme za digitalni prijenos i emitiranje za Projekt digitalizacije javnih RTV servisa u BiH.
Osiguravanjem navedenih nedostajućih sredstava bit će moguće okončanje započetog postupka nabave druge i treće faze digitalizacije javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, po ponuđenoj cijeni, koja ne predstavlja značajno veću cijenu, sukladno Zakonu o javnim nabavama.
PROGRAM OBILJEŽAVANJA ZNAČAJNIH DATUMA IZ OBLASTI LJUDSKIH PRAVA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo je Odluku o davanju suglasnosti na Program obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava u institucijama BiH za 2023. godinu
Program se utvrđuje na godišnjoj razini, u suradnji s nadležnim tijelima vlasti, ustanovama, udrugama građana i nevladinim organizacijama koje djeluju u oblastima čiji se dan obilježava.
USVOJENA INFORMACIJA O STANJU MIGRACIJA ZA PRVI KVARTAL OVE GODINE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, koju će Ministarstvo sigurnosti dostaviti Predsjedništvu BiH i Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.
Ukupno 5.201 nezakoniti migrant evidentiran je u Službi za poslove sa strancima tijekom prvog kvartala 2023. Ovi podaci obuhvaćaju osobe koje su evidentirane nakon nezakonitog ulaska na teritorij BiH kao i osobe koje su ostale u BiH nakon isteka vize, odnosno dozvole boravka.
Podaci za prva tri mjeseca 2023. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pokazuju kako je na teritoriju BiH evidentirano dvostruko više nezakonitih migranata koji provode manje vremena, odlučujući se za brzi tranzit preko BiH kako bi ušli u šengenski prostor, pri čemu često zaobilaze privremene prihvatne centre.
Od ukupnog broja nezakonitih migranata prijavljenih u prvom tromjesečju ove godine u ožujku je evidentirano njih 2.050 ili 507 osoba više nego u veljači ove godine (1.543).
Državljani Afganistana čine 45,7 % оd ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata, a slijede državljani Maroka (14 %), Kube (9,6 %), DR Konga (5,6 %) i Pakistana (3,7 %).
U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4.880 mjesta) u prvom kvartalu 2023. godine prosječno su boravile 873 osobe. U istom razdoblju 2022. godine prosječno je boravilo 2.036 osoba. Na dan 31. 3. 2023. godine u ovim centrima boravile su 1.104 osobe.
Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u prvom kvartalu 2023. godine iskazale su 4.663 osobe, оd čega je zahtjev za azil u BiH podnijelo njih 42 iii 0,90 % оd ukupnog broja iskazanih namjera za azi1.
Granična policija BiH je u razdoblju siječanj - ožujak u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.451 osobu, što je dvostruko povećanje u odnosu nа isto razdobIje 2022. godine, kada je otkriveno 1.008 osoba.
USVOJEN MIGRACIJSKI PROFIL
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, kojim se osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija.
Ažuriranjem Migracijskog profila na godišnjoj razini Bosna i Hercegovina ispunjava jednu od obveza u vezi s liberalizacijom viznog režima.
U Migracijskom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 22.765 viza, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je izdano 18.427 viza.
Na granici BiH izdano je 27 viza u prošloj godini, što je povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je izdano sedam viza.
Granična policija BiH u prošloj godini odbila je 2.549 ulazaka u BiH, što je smanjenje za 49,4 % u odnosu na 2021. godinu, kada je odbijeno njih 5.038.
Broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice BiH u prošloj godini iznosio je 14.309 (7.427 ilegalna ulaska i 6.882 ilegalna izlaska iz BiH), i povećan je za oko 62 % u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježeno njih 8.834.
Strancima u BiH odobreno je 11.188 privremenih boravaka u 2022. godini, dok je u ovom razdoblju odobreno 390 stalnih boravaka za strance u odnosu na njih 417 u 2021. godini.
Povećan je i broj otkaza bezviznih ili privremenih boravaka koji je u prošloj godini iznosio 514, u odnosu na njih 444 u godini ranije. Istodobno je otkazano 50 stalnih boravaka u prošloj godini, za razliku od 2021. godine kada je taj broj iznosio 62.
U prošloj godini u odnosu na prethodnu godinu povećan je broj rješenja o protjerivanju, i to za 23,16 % i iznosio je 1.638, u odnosu na 2021. godinu kada je doneseno 1.330 ovih rješenja.
Ukupno je 714 stranaca stavljeno pod nadzor u Imigracijski centar u 2022. godini, što je povećanje od 16,6 % u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio 612.
Tijekom 2022. godine doneseno je sedam zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja o protjerivanju u odnosu na jedan zaključak u 2021. godini.
U skladu sa sporazumima o readmisiji prihvaćeno je 628 bh. državljana u prošloj godini. Također je po Sporazumu o readmisiji s Republikom Hrvatskom u 2022. godini prihvaćeno 836 državljana trećih zemalja, što je povećanje od 46,67 % u odnosu na prethodnu godinu kada je taj broj iznosio 570 stranih državljana.
OSTAJE PRIVREMENA SUSPENZIJA
Vijeće ministara BiH jednoglasno je, sukladno Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, donijelo rješenje kojim se odbija zahtjev o ukidanju privremene suspenzije zamjeniku direktora Službe za zajedničke poslova institucija BiH Draganu Šojiću.
Zahtjev za ukidanje privreme suspenzije uputio je Dragan Šojić putem odvjetnika Dragiše Jokića.
SUGLASNOSTI ZA IMENOVANJE OBRAMBENIH ATAŠEA
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Vijeće ministara BiH dalo je pojedinačne suglasnosti za imenovanje tri obrambena atašea, i to za pukovnika Petra Ružičku za poziciju obrambenog atašea Češke Republike u BiH, za pukovnika Jacobusa Franciscusa Floriana Fleischmanna za obrambenog atašea Kraljevine Nizozemske za BiH sa sjedištem u Skopju te za pukovnika Retu Ruscha na poziciju obrambenog atašea Švicarske Konfederacije za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištem u Beogradu.
IMENOVANJA
Vijeće ministara BiH prihvatilo je Mišljenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine i za direktoricu Instituta za mjeriteljstvo BiH imenovalo Milicu Ristović Krstić, koja je najuspješniji kandidat nakon završene procedure javnog natječaja.
Na sjednici je usvojeno Izvješće Ministarstva civilnih poslova o provedenom postupku za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Agencije za indentifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ((IDDEEA).
Za direktora IDDEEA-e je imenovan Almir Badnjević, kao najbolje rangirani kandidat nakon završene procedure javnog natječaja, a za njegovog zamjenika također najbolji kandidat Petar Bilčar, na mandatno razdoblje od pet godina.
Predhodno je zbog isticanja mandata dužnosti direktora IDDEEA-e razriješen Arif Nanić. (kraj)