Predsjedavajuća Krišto na AFET-u

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se u Bruxellesu članovima Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET). Tom prilikom zahvalila je predsjedavajućem AFET-a Davidu McAllisteru i zastupnicima u Evropskom parlamentu na podršci, bez koje ne bi bilo ni odluke Evropskog vijeća od 15. decembra 2022. kojom je Bosna i Hercegovina ostvarila historijski korak naprijed dobivanjem statusa države kandidata na putu ka Evropskoj uniji. 

 

Predsjedavajuća Krišto istaknula je da je BiH u rekordnom roku uspostavila vlast na državnom nivou, što predstavlja pozitivan impuls i najbolji podsticaj za ubrzanje potrebnih reformskih procesa. Navela je da se osim 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, koji su u fokusu aktivnosti, razmatraju mnogi međunarodni sporazumi o finansiranju ključnih infrastrukturnih projekata kao što su Koridor Vc, željeznice, digitalizacija i povećanje energetske sigurnosti kroz spajanje na Južnu plinsku interkonekciju.

„Bosna i Hercegovina je tranzitno područje na tzv. balkanskoj ruti i izuzetno smo zabrinuti zbog reperkusija koje ovo otvoreno pitanje donosi svima nama. Kad su u pitanju migracije prema državama članicama Evropske unije, tu se očekuje maksimalna podrška i saradnja s institucijama Evropske unije kako bi se ovo delikatno pitanje adresiralo iz perspektive domaćeg i međunarodnog prava te najviših standarda ljudskih prava.

Posebno mi je zadovoljstvo da vas mogu izvijestiti kako je upravo prije nekoliko dana Vijeće ministara BiH jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023., koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru. Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2023., u skladu s usvojenim budžetom, iznose 1 milijardu 315 miliona KM (gotovo 700 miliona eura), što je povećanje za 23 % u odnosu na budžet institucija BiH za 2022.“, istaknula je predsjedavajuća Krišto.

Predsjedavajuća Krišto u svom obraćanju posebno je naglasila značaj finaliziranja procesa ograničene ustavne reforme za izbor tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje je jasno izražena anomalija da hrvatskog člana Predsjedništva BiH bira brojniji konstitutivni narod u Federaciji Bosne i Hercegovine.

„Rješenjem te dugogodišnje nepravde prema hrvatskom narodu uklonit ćemo postojeća duboka nezadovoljstva i dodatno osigurati političku stabilnost. Svaki pojedinac mora imati pravo kandidirati se na izborima u našoj zemlji. Isto tako, podjela moći (power-sharing) među trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, temeljna je činjenica kojom se garantuje mir u multinacionalnoj Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, posebno odlukom Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju na svim administrativno-političkim nivoima“, rekla je predsjedavajuća Krišto.

Na kraju, Krišto je istaknula da će kao predsjedavajuća Vijeća ministara BiH učiniti sve da Bosna i Hercegovina u potpunosti uskladi svoju vanjsku politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Naglasila je da će na tom zadatku ostati ustrajna i beskompromisna, zbog važnosti ispravnog pozicioniranja BiH u skladu s politikama Evropske unije.

Neposredno prije obraćanja AFET-u predsjedavajuća Krišto susrela se s predsjedavajućim McAllisterom, s kojim je razgovarala o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kontekstu evropskih integracija.

Predsjedavajuća Krišto je informirala predsjedavajućeg AFET-a o procesu uspostave vlasti na svim nivoima, čije je okončanje imperativ za neometano funkcioniranje cjelokupnog političkog sistema, kao i mehanizma koordinacije neophodnog za usaglašavanje i prohodnost svih dokumenata esencijalnih za evropske integracije.

Rekla je da je za stabilizaciju političkih prilika neophodna saradnja i iskren dijalog političkih aktera te da blokiranje procesa uspostave vlasti nanosi samo štetu kredibilnosti Bosne i Hercegovine pred našim evropskim prijateljima, a isto tako nanosi štetu građanima naše zemlje, koji s pravom očekuju ubrzanje reformskih procesa i evropskih integracija. Naglasila je da politički subjekti u BiH moraju podići nivo političke kulture i uvažavati izborne rezultate, kako bi se kreirao pozitivan politički ambijent te uz kontinuirano implementiranje evropskih standarda omogućio brži ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. (kraj)